Godine 1995., u mjesecu svibnju, na molbu tadašnjeg Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Knjižnice grada Zagreba preuzimaju od Nacionalne i sveučilišne biblioteke organizaciju Mjeseca hrvatske knjige kao nacionalne manifestacije. Vodi ga Programski odbor sastavljen od predstavnika knjižnica, institucija, nadležnih ministarstava, nakladnika, medija, društava, a realizira Organizacijski odbor u koji su uključeni djelatnici Knjižnica grada Zagreba.

I tako već godinama – Mjesec hrvatske knjige, pojavljujući se i za punog Mjeseca, traje punih mjesec dana. Iako se iz knjižnica stalno čuje glas za poticanje čitanja, od 15. listopada do 15. studenog njegovi slogani i njegovi programi podižu te decibele na najjače, zazivajući sa svih strana i iz svih dijelova naše zemlje jednu od najljepših svetkovina na svijetu – čitanje.

Manifestacija se sastoji od središnjih programa koji se održavaju na razini cijele zemlje (program svečanog otvorenja i zatvaranja manifestacije, Nacionalni kviz za poticanje čitanja, obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica, Čitateljski maraton i dr.) te programa koji se organiziraju lokalno, a u njima sudjeluju različite ustanove, prije svega knjižnice sa suradnicima i partnerima.

Knjižnice su mjesta gdje je svaki trenutak posvećen knjizi i čitanju, ali u Mjesecu hrvatske knjige one uključuju svoj mlazni pogon kako bi čitateljima pokazale da je s knjigom moguće putovati daleko i visoko, čak do Mjeseca. Pa i dalje…

Ovogodišnje izdanje pod nazivom Književnost bez granica! bit će posvećeno prevoditeljima, odnosno književnom prevođenju.

Tragom ulaska naše zemlje u schengenski prostor, prostor bez postojanja graničnih kontrola, Programski i organizacijski odbor Mjeseca hrvatske knjige odlučio je zakoračiti u „književni Schengen“, vinuti se daleko iznad državnih granica u prostor „književnosti bez granica“.

Cilj je ovogodišnje manifestacije ukazati na važnost prevoditelja. Izvesti na svjetla pozornice ove jezične magove, velike znalce o kojima se malo zna. Podsjetiti na neprocjenjivu vrijednost književnog prevođenja zahvaljujući kojemu strana književnost, njezini klasici i suvremenici, hrvatskim čitateljima prestaju biti strani. Zahvaljujući kojemu i hrvatska književnost leti preko granica svoje domovine i osvaja inozemnu publiku, daleko izvan granica Schengena.

Tragom ovog razmicanja jezičnih barijera, ovogodišnji slogan glasi Nek' ti riječ ne bude strana(c)…

Također, ova je godina proglašena Europskom godinom vještina, pa se i prevođenje kao vještina uklapa u ovaj poticajni impuls odaslan iz Europske unije.